#01 Lekcija:

Šta je to uopšte novac?

Zamislite ovo…
Petak je, dan za pijacu. Odlazite do obližnje pijace sa namjerom da kupite kilogram jabuka. Dolazite pred prodavca i vidite prelijepu jabuku, sočnu i crvenu. Kako ćete platiti za nju?

Danas ćete izvaditi papirnu novčanicu iz svog novčanika. Međutim, jeste li se ikada zapitali zašto baš papir? Kako je moguće da papirna novčanica ima vrijednost i da za nju možemo dobiti kilogram jabuka ili hljeb?

Kratka priča o nastanku novca

Prije mnogo godina ljudi nisu imali novac kakav imamo danas. Umjesto toga, koristili su sistem „razmjene“ ili „trampe“.

Primjer:
Ako je ribar želio jaja, dao bi nekoliko riba seljaku koji uzgaja kokoške. Tako bi ribar dobio jaja, a seljak ribu. Jednostavno, zar ne?

Ali tu su nastajali problemi:

  • Koliko vrijedi jedna riba u jajima?

  • Šta ako seljak ne voli ribu ili mu baš danas ne treba?

Upravo zbog tih problema ljudi su tražili bolje rješenje. Tako su počeli koristiti stvari koje su svima bile vrijedne – poput soli, žitarica ili dragocjenih metala kao što su zlato i srebro.

Vremenom, shvatili su da je mnogo lakše nositi papir nego kesicu soli ili zlata, i tako je nastao papirni novac koji koristimo danas. Baš kao što u poslednje vrijeme postaje lakše nositi jednu plastičnu karticu nego bunt papirnog novca ili cijeli novčanik.

Evolucija novca kao sredstva razmjene (uprošten prikaz):

Novac je bio dobro rješenje ali ne i rješenje bez problema

Papirni novac ima nekoliko velikih nedostataka, od kojih su najviše vidljivi:

  1. Inflacija – to znači da novac vremenom vrijedi manje.
    Primjer: Zamislite da ste prije 10 godina imali 100 KM. Mogli ste kupiti mnogo više namirnica nego danas s istih tih 100 KM.

  2. Povjerenje u banke – da bismo koristili novac, moramo vjerovati banci.
    Primjer: Kada šaljete novac prijatelju u inostranstvo, banka će uzeti proviziju, a novac će biti na putu nekoliko dana.

Međutim, to nisu jedini nedostaci, poseban nedostatak je nekontrolisana štampa i puštanje u opticaj novog novca, što nam je donio monetarni nacionalizam.

Upravo zbog ovih problema ali i mnoštva drugih, neki mudri umovi su pomislili:
“A šta kad bi postojao drugačiji oblik novca? Digitalni novac koji nije pod kontrolom banaka ili države?”

Šta je zapravo novac?

Novac nije cilj. Novac je sredstvo.

Svrha novca nije da postoji radi sebe, već da omogući ljudima razmjenu, uštedu i stabilnost. (Fiat) novac zapravo predstavlja sredstvo razmjene koje prihvataju svi danas, iz prostog razloga zato što za isto to sredstvo razmjene mogu dobiti bilo šta drugo.

S toga trebamo da zaključimo da novac treba da služi vama – a ne da vi služite novcu i sistemu koji ga kontroliše.

U svijetu gdje sve više zavisimo od digitalnih rješenja, vrijeme je da razmislimo o novcu koji je digitalan, ali i slobodan – koji ne zavisi od centralne kontrole, ne gubi vrijednost preko noći i omogućava vam da upravljate sopstvenom imovinom.

Tako dolazimo do kriptovaluta – nove forme novca koja odgovara vremenu u kojem živimo.

Zamislite da su jaja sredstvo razmjene.

Recimo da želite da prodate svoj mobilni telefon, a neko vam ponudi 1000 jaja umjesto novca. Problem je što jaja ne možete pojesti tako brzo – pokvarila bi se. A vama u tom trenutku ne trebaju jaja, nego recimo meso.

Pokušate da date dio tih jaja mesaru, ali on kaže:
„Ne hvala, već imam dovoljno jaja.“

Onda vi morate da tražite nekoga ko želi jaja i koji će vam zauzvrat dati nešto što mesar želi – i tek onda možete doći do mesa.

To je bio veliki problem u vrijeme kad nije postojao novac – morali ste da uradite više razmjena dobara da biste došli do onoga što vam zaista treba.

Na primjer: Jaja biste zamjenili za mlijeko, mlijeko za slamu, slamu za meso.

S toga trebamo da zaključimo da novac treba da služi vama – a ne da vi služite novcu i sistemu koji ga kontroliše.

U svijetu gdje sve više zavisimo od digitalnih rješenja, vrijeme je da razmislimo o novcu koji je digitalan, ali i slobodan – koji ne zavisi od centralne kontrole, ne gubi vrijednost preko noći i omogućava vam da upravljate sopstvenom imovinom.

Tako dolazimo do kriptovaluta – nove forme novca koja odgovara vremenu u kojem živimo.

Jesmo li naučili / shvatili šta je to zapravo novac? Idemo na sledeću lekciju –

Napomena: Svrha akademije je da te nauči o kriptovalutama, šta su one i kako da ih koristiš, kako da dobijaš veću vrijednost, akademija poklanja kriptovalute za stečeno znanje, ne nudi nikakve oblike zarade.